Žene koje su menjale istoriju: francusko-srpski dijalog o pravima žena

Piše: Ljiljana Maletin Vojvodić //

Živimo u vremenu zabrinjavajućeg porasta rodno zasnovanog i porodičnog nasilja, uključujući femicid. Prava žena na slobodu, bezbednost, dostojanstven rad i ekonomsku nezavisnost i dalje su ozbiljno ugrožena, dok seksističke predrasude i diskriminacija na rodnoj osnovi doprinose normalizaciji nasilja i društvenoj marginalizaciji ženskog iskustva. Prema podacima ženskih organizacija i medijskih izveštaja, tokom 2025. godine u Srbiji je zabeleženo najmanje 14 slučajeva femicida. Čak se i rodno osetljiv jezik (ROJ) u delu javnosti doživljava kao pretnja, iako on predstavlja sredstvo za promovisanje ravnopravnosti i menjanje stavova i ponašanja u društvu.

Niki de Sen Fal (Niki de Saint Phalle), Nana Négresse, 1971, Museum Boijmans Van Beuningen, Roterdam. Foto: LjMV

U tom kontekstu posebno nam je važna izložba „Žene angažovane, žene izuzetne: istorija prava žena i borba protiv nasilja u Francuskoj“  Elen Kupe (Hélène Coupé) koja se, u okviru Meseca frankofonije, u Francuskom institutu u Novom Sadu otvara 6. marta 2026. godine u 18 časova. Izložba predstavlja društveno i politički angažovane žene – izuzetne i uticajne ličnosti iz različitih oblasti – i otkriva ključne trenutke i ličnosti u borbi za prava žena u Francuskoj. Pre dolaska u Novi Sad, projekat gradske predstavnice za zaštitu žena od nasilja, posvećenen Međunarodnom danu borbe protiv nasilja nad ženama, ravnopravnosti polova, feminizmu u Francuskoj i istoriji borbe za ženska građanska i politička prava, bio je predstavljen u Francuskoj, uz podršku opštine Saint-Maurice (Val-de-Marne).

Plakat sa otvaranja izložbe u Francuskom institutu u Novom Sadu

Francuska spada među vodeća evropska središta feminističke misli, teorije, književnosti i umetničke prakse, zahvaljujući ličnostima od Louise Michel, Olympe de Gouges i Séverine, preko Simone de Beauvoir i Niki de Saint Phalle, do savremenih umetnica i kolektiva. U Parizu se nalazi i Bibliothèque Marguerite Durand, javna biblioteka posvećena istoriji žena i feminističkom pokretu, osnovana 1932. godine zahvaljujući poklon-zbirci feministkinje Marguerite Durand. Upravo zbog toga, Francuski kulturni centar u Novom Sadu predstavlja prirodan i relevantan okvir za povezivanje lokalnog kulturnog konteksta sa širim evropskim i međunarodnim feminističkim nasleđem.

Feministička biblioteka u Parizu. Foto: LJMV

Izložba se prikazuje u Novom Sadu, gradu čiju su istoriju oblikovale i brojne žene čiji je doprinos intelektualnom, umetničkom i društvenom životu ostao nedovoljno vidljiv u kolektivnom pamćenju. Životi i rad Mileve Marić Ajnštajn, Marije Trandafil, Dafine Natošević, Judite Horovic, Savke Subotić, Milice Tomić, Anice Savić-Rebac, Milice i Anke Ninković, Jovanke Stojković, Milke Marković, Jelene Kon, Judite Šalgo, Bogdanke Poznanović i mnogih drugih svedoči o borbi za obrazovanje, kulturnu emancipaciju, ekonomsko osnaživanje ili političko delovanje žena. Ovaj niz upotpunjuju i brojne anonimne žene čiji je svakodnevni, doprinos održavanju porodica i zajednice ostao izvan dominantnih narativa.

Postavljena u novoj sredini ova izložba otvara prostor za dijalog, edukaciju i kritičko promišljanje o položaju žena danas, povezujući istorijske borbe u međunarodnom kontekstu sa ličnim pričama u lokalnom okruženju, s ciljem osnaživanja rodnog diskursa u Novom Sadu i šire, kroz kulturnu razmenu. Globalni pokreti poput #MeToo, #BelieveWomen i #NousToutes, zajedno sa lokalnim i regionalnim inicijativama kao što su #NisiSama i #PrekinimoTišinu, kao i dugogodišnji rad feminističkih i ženskih organizacija, značajno su doprineli osnaživanju žena u Srbiji, pomerajući temu rodno zasnovanog nasilja iz privatne sfere u javni i politički prostor i otvarajući prostor za solidarnost, svedočenje i društvenu promenu. Tome u prilog govori i recepcija predstave Proces Peliko (Milo Rau / Servane Dècle, Le procès Pelicot), prikazane decembra 2025. godine na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu u okviru ne:Bitefa, emitovane uživo, kao i putem YouTube kanala. Reakcija publike na predstavu posvećenu „običnoj“ Francuskinji koja je postala simbol borbe protiv seksualnog i rodno zasnovanog nasilja potvrđuje da su pitanja emancipacije žena i rodne ravnopravnosti i dalje prioritetna tema u savremenom javnom diskursu.

Plakat #neBitefa

Projekat francusko-srpske kulturne razmene i predstavljanje projekta Elen Kupe u Francuskom kulturnom centru u Novom Sadu nastali su zahvaljujući inicijativi i organizaciji Marije Kalafatić, jedne „obične“, osnažene žene, Novosađanke koja već dugi niz godina živi i radi u Francuskoj, u saradnji sa novosadskom književnicom Ljiljanom Maletin Vojvodić, uz partnersku podršku gospodina Simona Šonbrota (Simon Schoonbroodt), direktora Francuskog kulturnog centra u Novom Sadu.

Eksponat sa izložbe „Žene angažovane, žene izuzetne: istorija prava žena i borba protiv nasilja u Francuskoj“  Elen Kupe. Foto: Art Box portal

 

Leave a Reply

Your email address will not be published.