Piše: Ljiljana Maletin Vojvodić //
Tema mentalnog zdravlja tabu je u mnogim kulturama, uključujući čak i one s razvijenijim kulturnim kontekstom. Iako se svest o važnosti mentalnog zdravlja postepeno povećava, stigmatizacija s njim u vezi i dalje predstavlja veliki problem. Zato je važno što je danska književnica Karen Fastrup jedna od autorki koja o temi mentalnog zdravlja, u svom autofikcijskom romanu Izgladnelo srce (Hunger Heart), govori iskreno, jednostavnim jezikom, bez eufemizama ali i bez potrebe za senzacionalizmom.

Zašto čitati Izgladnelo srce?
Pretpostavljam da će mnogima, zbog autofikcijskog narativa, kao i same teme, iskustvo čitanja ove knjige biti privlačnije nego da je reč isključivo o fikciji, jer se i u ovom autofikcijskom romanu čitaoci lakše identifikuju sa naratorkom i protagonistkinjom, koja je ujedno i autorka. A povezivanje sa piscem, a samim tim i lakše čitanje, u današnjem vremenu nije beznačajna tema što je posebno važno kada imamo na umu probleme koje ovaj tekst propituje.
Ko je Karen Fastrup?
Karen Fastrup (1967) je danska književnica i prevoditeljka iz Kopenhagena, gde je studirala teoriju književnosti i pohađala školu kreativnog pisanja. Piše romane, eseje i kratke priče a njen roman Izgladnelo srce (Hunger Heart), koji je Albatros plus, u prevodu Sanje Stefanjesko, na srpskom jeziku objavio 2022, prvi put je publikovan u Danskoj 2018. godine.
Danski Državni fond za kulturu prepoznao je Izgladnelo srce kao delo od izuzetne književne vrednosti, „Femina“ magazin je Karen Fastrup 2019. godine proglasio jednom od sedam najistaknutijih žena u Danskoj, a zbog rušenja stigme u vezi sa mentalnim bolestima dodelio joj je Nagradu „Prekršilac tabua godine“.
Fastrup takođe prevodi na danski sa norveškog, švedskog i engleskog jezika uključujući dela autora kao što su Lin Ulman i Karl Uve Knausgor (s kojima je povezuju), kao i Sali Runi, August Strindberg, Vigdis Jurt, Hane Eštavik ili Per Petterson, koji su i kod nas prevođeni i čitani.
Osim što piše, Karen Fastrup drži i predavanja o temi mentalnog zdravlja i javno zagovara promenu društvenog i zdravstvenog tretmana ljudi koji pate od mentalnih bolesti.
„Izgladnelo srce“
„Izgladnelo srce“ je autofikcijska proza koja se bavi detinjstvom, ljubavlju, partnerskim, prijateljskim i porodičnim odnosima, mentalnim bolestima, psihijatrijskim lečenjem i oporavkom.
Autorka, naratorka i protagonistkinja je književnica koja se, nakon nekoliko godina provedenih u Tanzaniji, vraća u Dansku i zaljubljuje u muzičara s kojim počinje da živi u Kopenhagena. Ali granica između normalnog života koji ona vodi i njene bolesti je fluidna. Ona odlazi u psihijatrijsku ustanovu a njen boravak u bolnici smenjuju scene iz prošlosti.
Roman započinje na Odeljenju za hitan prijem psihijatrijske bolnice Balerup 18. oktobra 2015. godine.
ne mogu da dišem, kažem psihijatru, započinje priču protagonistkinja romana Izgladnelo srce ne ustežući se da opiše svoje kreativne blokade, kako ne može da zamisli život bez partnera kojem je pretila nožem, kako se njen poremećaj u ishrani razvio iz nelagode u porodici, kako je hospitalizovana u psihijatrijskoj bolnici, kako se tokom bolesti i hospitalizacije osećala samom, kako se suočila sa dijagnozom granični poremećaj ličnosti…
Karen postaje pacijentkinja psihijatrijske klinike jer više ne može da bude u sopstvenom telu, ali njen identitet se ne može svesti samo na bolest, što činimo kada je mentalno zdravlje u pitanju. Ona je i majka, i književnica i prevoditeljka, i žena, i ljubavnica, i prijateljica, i kći, i nekadašnje dete odraslo u jednoj zbunjujućoj porodici, ona koja ulaže napor da dijagnoza graničnog poremećaja postane prazna futrola koja visi na čiviluku iza njenih vrata…

Nemojmo se stideti mentalnih bolesti
„Potpuno sam se razotkrila u toj knjizi. Za to sam imala mnogo umetničkih razloga, ali i jedan politički: nisam želela da se krijem iza nekog drugog imena samo zato što se stidim da otvoreno kažem da sam mentalno obolela. Sve sam priznala, a pošto sam ja to učinila, možda ćete se i vi na to usuditi”, izjavila je Karen Fastrup za magazin „Femina“, objašnjavajući jedan od ključnih ciljeva koje je ostvarila ovom knjigom, koji naravno korespondira sa njenim književnim kvalitetom i značajem.
Leave a Reply