Autorka: Ljiljana Maletin Vojvodić //

Travestirana i citirana, ekscentrična i tragična Frida Kalo, prva meksička slikarka čiji je rad izložen u Luvru, zapamćena je po svojim autoportretima, slikama sa autobiografskim elementima, spoju realizma i fantastike, ali i haljinama i šalovima jarkih boja, sa cvećem u kosi.

Zbog čega je baš ona postala jedna od ikona pop kulture? I kakve veze sa njenim likom ima jedan običan sorbe?

„O Fridi Kahlo objavljene su nebrojene biografije, monografije i fikcionalizirane biografije. Frida Kahlo je postala kult, simbolična figura koja najuspješnije reprezentira historijski obrazav sakaćenja i (samo)povređivanja žena. Kahlo je identifikacijski punkt ženskih trauma“, problematizuje njen ikonički status Dubravka Ugrešić.

U intervjuu objavljenom u knjizi „Brnjica za vještice“ (Multimedijalni institut, Zagreb, 2021.) veliku popularnost Fride Kalo, „koja je uskrsnula kao ženski Isis na križu“, Dubravka Ugrešić tumači feminističkim čitanjima istorije ženske književnosti.

U mnogobrojnim biografijama na koje Dubravka Ugrešić aludira navodi se da je Magdalena Carmen Frida Kahlo y Calderónje (1907-1954) u detinjstvu obolela od dečje paralize, zbog čega joj je desna noga bila tanja od leve što je, kasnije, skrivala dugim  haljinama.

Pominje se da je bila krhkog zdravlja i da je saobraćajna nesreća, koju je doživela sa 16 godina, odredila njen kasniji život. Iako u njeno ozdravljenje niko nije verovao, Frida Kalo je preživela tu saobraćajnu nesreću. Ali je posle nje imala 32 operacije, a četiri meseca je ležala u krevetu.

Dalje se navodi kako ju je majka, spasavajući je od depresije, nabavila četkice i platno i kako je Frida počela da slika. Kao i da se sa 22 godine Frida udala za 20 godina starijeg meksičkog slikara i profesora Dijega Riveru. Da je njihov odnos pratilo Dijegovo nevesrstvo, razvod, ponovno venčanje, njene biseksualne afere, boemski život i ozbiljni problemi sa zdravljem.

Ponavlja se i da je prvu i jedinu samostalnu izložbu u Meksiku Frida Kalo imala je 1953. godine. Doktor joj je, zbog ozbiljnih problema sa zdravljem, zabranio da prisustvuje otvaranju. Međutim, Frida je na izložbu stigla u ambulantnim kolima, u meksičkoj nošnji. Četiri muškarca su je iznela i smestila na krevet s baldahinom koji je za tu priliku iz Fridine kuće unet u galeriju.

Kada su joj lekari rekli da, zbog gangrene, moraju da joj odseku nogu, Frida je, ako je verovati biografima, odgovorila: “Šta će mi noga, ja imam krila”.

Jedna od knjiga koja se bavi Fridinim životom i, uslovno govoreći, njenim delom je i knjiga „Fridine fijeste“.

Ona sadrži recepte i sećanja Gvadalupe Rivera na život Fride Kalo i Dijega Rivere u Plavoj kući (La casa azul), Fridinoj rodnoj kući koja je danas njen muzej.

U knjizi, koju je na srpskom jeziku objavio Službeni glasnik (2017), nalaze se stare crno-bele porodične fotografije, više od 100 recepata za jela koja je Frida volela da priprema, ilustracije tih recepata, kao i fotografije mrtvih priroda koje su inspirisane Fridinim slikama.

Jedan od njih je i recept za Mango sorbe. Koji će u nekom izazvati otpor, jednako kao i podmetači za čaše, magneti za frižider, termosi i bukmarkeri sa Fridinim likom dok će drugi poželeti da ga naprave i probaju.

MANGO SORBE

(6 do 8 osoba)

230 g šećera

1 šolja vode

2 šolje manga blendirati s pola šolje vode

Staviti šećer u vodu i zagrejati dok se ne dobije sirup. Skloniti s vatre. Dodati blendiran mango. ohladiti, sipati u aparat za pravljenje sladoleda i zamrznuti prema uputstvu proizvođača.

(recept preuzet iz knjige „Fridine sieste“, Službeni glasnik)