Sarajevo film festival: Promocija rodne ravnopravnosti i podrška ženama u filmskoj industriji

Art Box portal //

Ovogodišnje, 31. izdanje, Sarajevo film festivala biće održano od 15. do 22. augusta 2025. godine. Tokom protekle decenije, Sarajevo film festival aktivno je razvijao programe i strateška partnerstva usmerena na rešavanje pitanja rodne neravnoteže i osnaživanje glasova žena u filmskoj industriji. Nadovezujući se na Sarajevsku deklaraciju, rezultat konferencije iz 2014. godine koju su zajednički organizovali Vijeće Evrope, Sarajevo film festival uz svoju profesionalnu platformu CineLink Industry Days, uveli su ciljane inicijative za promociju rodne ravnopravnosti, osnaživanje filmskih radnica i borbu protiv sistemskih nejednakosti unutar regionalnog i evropskog filmskog okruženja.

Foto: Promo

Od potpisivanja Povelje 50/50 do 2020. godine, Sarajevo film festival je pokazao jasnu posvećenost uravnoteženijoj zastupljenosti rediteljki i reditelja u svojim ključnim programskim sekcijama. Ova posvećenost ima veći utjecaj kada se posmatra u odnosu na širi evropski kontekst, gde su žene i dalje značajno nedovoljno zastupljene, sa samo 26% produkcija koje su režirale žene, prema istraživanju Evropskog audiovizuelnog opservatorija, objavljenog 2023. godine.

Ova putanja osnažuje ulogu Sarajevo film festivala kao pokretača kulturnih promena i njegovu kontinuiranu posvećenost unapređenju jednakosti kako na ekranu tako i unutar industrije.

Pored rastućeg regionalnog dosega, strategija rodne ravnopravnosti Festivala je ojačana kroz saradnju u kojoj sudeluju ključni partneri: Mastercard, Ujedinjene nacije u Bosni i Hercegovini i Slovenački filmski centar, koji podržavaju filmske autorke kroz posebne nagrade.

Fondacija UNIQA SEE Future, koju je 2024. godine osnovala UNIQA, pokrenula je Program podrške filmskim autorkama kako bi ženama pružila mogućnosti za produkciju i umrežavanje širom Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Bugarske i Rumunije. Inicijativi su se od tada pridružili Filmski centar Crne Gore i Filmski centar Srbije, a prve dobitnice programa predstavljene su u junu ove godine na Slano Film Days.

Dve temeljne nagrade, Specijalna nagrada Sarajevo film festivala za promociju rodne ravnopravnosti te CineLink Female Voices, uspostavljene kroz ključna institucionalna partnerstva, stoje kao stubovi šire posvećenosti Festivala društvenim promenama, slaveći rodnu ravnopravnost i osnaživanje žena u filmu kao bitne vriednosti kako na ekranu tako i van njega.

Specijalna nagrada Sarajevo film festivala za promociju rodne ravnopravnosti – u partnerstvu sa kompanijom Mastercard

Osnovana u partnerstvu s kompanijom Mastercard, Specijalna nagrada za rodnu ravnopravnost Sarajevo Film Festivala ima i novčani iznos od od 7.500 evra. Ova nagrada povezuje različite kategorije, a dodeljuje se rediteljki čiji debitantski rad pokazuje snažan autorski glas i doprinosi rodnoj ravnoteži u kinematografiji. Nagrada odražava zajedničku viziju inkluzivnog pripovedanja i važnosti davanja platforme novim glasovima u globalnoj kinematografiji.

Ovogodišnju dobitnicu Specijalne nagrade Sarajevo film festivala za rodnu ravnopravnost odabraće tročlani žiri, koji čine Anna Croneman, Ivan Marinović i Norika Sefa.

Anna Croneman, švedska filmska i televizijska producentkinja, preuzela je ulogu izvršne direktorke Švedskog filmskog instituta u aprilu 2024. godine. Sa iskustvom u filmskoj industriji, Croneman je stekla zvanje producentkinje na Švedskom instituta za dramsku umetnost a producirala je cenjene TV drame i igrane filmove. Godine 2017. imenovana je za voditeljku Odseka za televizijsku dramu na švedskoj nacionalnoj televizijskoj kući Sveriges Television (SVT). Pored svojih postignuća na ekranu, Croneman je imala značajne liderske uloge i van ekrana. Bila je potpredsednica odbora Švedskog filmskog instituta i predsedavala je sekcijom Udruženja švedskih filmskih i TV producenata za igrane filmove i TV drame. Kao izvršna direktorka, Croneman vodi Švedski filmski institut kroz izazovni period u švedskoj kinematografiji, s fokusom na jačanje filmske produkcije, distribucije i očuvanje nasleđa.

Ivan Marinović je višestruko nagrađivani reditelj, scenarista i producent iz Crne Gore. Njegov debitantski dugometražni igrani film „Igla ispod praga“ premijerno je prikazan u Takmičarskom programu Sarajevo film festivala 2016. godine. Njegov drugi igrani film, „Živi i zdravi“, imao je svetsku premijeru u glavnom takmičarskom programu Black Nights Film Festivala u Talinu, Estonija, 2023. godine. Dobio je pohvale kritičara na regionalnim i evropskim festivalima, osvojivši nekoliko nagrada, uključujući nagradu kritičara FEDEORA. Njegova predstojeća TV serija „Hotel**“, u kojoj glumi Nikola Đuričko, uskoro će imati premijeru. Ivan je i koproducent filmova „Sam samcat“ Bobe Jelčića (Sarajevo film festival), „Radnička klasa ide u pakao“ Mladena Đorđevića (Toronto International Film Festival), „Yugo Florida“ Vladimira Tagića i „Djeca pjevaju hitove“ Mine Đukić (trenutno u pretprodukciji). Predavao je kao gostujući predavač na FAMU u Pragu i FIOFA Institutu u Ohridu, a održao je i specijaliziranu radionicu (Master Class) na Chapman Univerzitetu u Kaliforniji. Član je Evropske filmske akademije (EFA).

Norika Sefa je filmska rediteljica sa Kosova*, najpoznatija po svom hvaljenom debitantskom filmu iz 2021. godine „Tražeći Veneru“. Film je dobio brojna priznanja po celom svijetu, etablirajući se kao hrabri novi glas u savremenoj kinematografiji. Scenaristkinja i rediteljka, Norika je takođe producentkinja i montažerka svojih filmova. Njeni raniji projekti uključuju „Desde Arriba“, kratki dokumentarac snimljen u peruanskoj džungli pod mentorstvom Wernera Herzoga. Njen najnoviji projekt, avangardni kratki film „Kao bolesno žuta“ (2024), proširuje njen prepoznatljivi stil – koristeći eksperimentalni dokumentarac za istraživanje novog emocionalnog i estetskog terena. Norika je kroz projekcije i govore svoj rad predstavljala na različitim kulturnim i umetničkim institucijama, često raspravljajući o svom izrazitom filmskom stilu i svom iskustvu na mladoj kosovskoj filmskoj sceni. Uz svoje kreativne radove , aktivno se bavi podučavanjem. Članica je Evropske filmske akademije. Norika je prva dobitnica Nagrade za rodnu ravnopravnost za svoj film „Tražeći Veneru“.

Nagrada CineLink Female Voices – Podrška filmovima i serijama o kojima ćete govoriti sutra, u partnerstvu sa Slovenačkim filmskim centrom i Ujedinjenim nacijama u Bosni i Hercegovini

Nagrada CineLink Female Voices (u novčanom iznosu od 20.000 evra) osmišljena je i pokrenuta sa Slovenačkim filmskim centrom kako bi se ukazalo na kontinuirani nedostatak ženskih perspektiva u kinematografiji Jugoistočne Evrope. U okviru programa CineLink Co-Production Market i CineLink Drama, podržava projekte u razvoju koje vode producentkinje i rediteljke, nudeći im veću vidljivost i finansijsko ohrabrenje da svoj rad ožive. Prepoznajući da je osnaživanje ženskih glasova i priča integralno za unaprjeđenje agende Žene, mir i sigurnost i izgradnju inkluzivnih, miroljubivih društava, Ujedinjene nacije u Bosni i Hercegovini pridružile su se 2024. godine kao suosnivač, uz podršku projekta Fonda za izgradnju mira (PBF) Generalnog sekretara UN-a „Žene vode na putu mira i sigurnosti u Bosni i Hercegovini“, koji zajednički provode UN Women, UNFPA i IOM, u partnerstvu s Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice BiH.

Pod istim okvirom, Ujedinjene nacije BiH takođe podržavaju nagradu „Amira Lekić“, koja odaje počast novim producentkinjama mlađim od 35 godina u Bosni i Hercegovini, osiguravajući održiv lanac žena koje oblikuju audiovizuelni narativ regije.

Dobitnicu nagrade CineLink Female Voices (ženski glasovi) odabraće tročlani žiri u sastavu Aida Begić, Nataša Bučar i Dita Rietuma.

Aida Begić rođena je u Sarajevu. Njen debitantski film „Snijeg“ premijerno je prikazan u Kanu u programu Semaine de la Critique gdje je osvojila Grand Pri. Njen film „Djeca“ premijerno je prikazan u kanskom programu Un Certain Regard gde je dobio posebnu nagradu žirija. Snimila je kratki film „Album“, deo omnibusa „Mostovi Sarajeva“ koji je imao svetsku premijeru u programu Specijalna projekcija u Kanu. Profesorka je na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu. Članica je AMPAS-a, EFA-e, UFRBiH-a i SACD-a. Njen igrani film „Ne ostavljaj me“ osvojio je brojne nagrade na festivalima širom svieta, kao i njen poslednji igrani film „Balada“ premijerno je prikazan u Takmičarskom programu Sarajevo film festivala. Sve četiri igrana filma bili su bh. kandidati za Oscara.

Nataša Bučar direktorka je Slovenskog filmskog centra s velikim iskustvom u filmskoj industriji. Već nekoliko godina vodi Ljubljanski međunarodni filmski festival, najveći međunarodni filmski festival u Sloveniji. Istovremeno je vodila aktivnosti distribucije filmova unutar centra Cankarjev dom. U prošlosti je menadžerska iskustva sticala kao direktorka Festivala slovenskog filma, kao pomoćnica direktora Slovenskog filmskog fonda i kao generalna direktorica Direktorata za medije pri Ministarstvu kulture Slovenije. Godine 2016. imenovana je za direktorku Slovenačkog filmskog centra.  Snažna je zagovornica rodne ravnoteže u filmskom sektoru i članica Upravnog odbora Udruženja reditelja Evropske filmske agencije (EFAD), kao i članica Evropske filmske akademije (EFA).

Dita Rietuma, doktorka umetnosti, filmska je istoričarka, kritičarka i direktorka Nacionalnog filmskog centra Latvije. Od 1993. do 2014. godine radila je kao urednica i filmska kritičarka za Dienu, najveće latvijske dnevne novine. Od 2007. godine predaje na Riga Stradins Univerzitetu kao docentkinja, a trenutno je profesorka na Latvijskoj akademiji za kulturu. Autorka je i koautorka šest knjiga o istoriji svetske kinematografije. Od 2014. godine dr. Rietuma vodi Nacionalni filmski centar Latvije, vladinu instituciju pod Ministarstvom kulture koja oblikuje i provodi nacionalnu filmsku politiku. Dr. Rietuma je članica Evropske filmske akademije od 2014. godine.

Takođe predstavlja Latviju u Evropskoj filmskoj promociji (EFP) i članica je Udruženja reditelja Evropske filmske agencije (EFAD). U 1995. godini osnovala je latvijski ogranak Međunarodne federacije filmskih kritičara (FIPRESCI).

Kroz ove nagrade i inicijative, Sarajevo film festival aktivno stvara prostor za ženske priče, ulaže u njihov razvoj i zalaže se za pravedne, sigurne i inkluzivne industrijske standarde. Partnerstvom s institucijama, nacionalnim filmskim tijelima i liderima privatnog sektora, Sarajevo film festival potvrđuje svoju dugoročnu predanost izgradnji ravnopravnijeg i reprezentativnijeg filmskog okruženja u regiji i šire.

 

* Ovaj naziv, bez prejudiciranja statusa Kosova, u skladu je sa Rezolucijom 1244 i mišljenjem MSP-a o deklaraciji o nezavisnosti Kosova.

 

Leave a Reply

Your email address will not be published.