Međunarodni Sajam knjiga u Beogradu: Da li je nekada omiljena manifestacija i dalje važan kulturni događaj

Art Box portal//

Od 19–27. oktobra 2024. održava se 67. po redu Međunarodni beogradski sajam knjiga. Kuba je počasni gost a najavljeno je i gostovanje nekih popularnih pisaca iz inostranstva kao što je Toni Parsons. Ali, da li je nekada omiljena manifestacija i dalje važan kulturni događaj, jer Sajam knjiga je prošao (i prolazi) kroz ozbiljne društvene i kulturne promene? Činjenica je da i dalje privlači veliki broj posetilaca, ali ga određeni čitalački krugovi, kao i pojedini izdavači, bojkotuju zbog preskupih ulaznica, skupog izlagačkog prostora, dominacija velikih knjižarskih lanaca u odnosu na male izdavače i sve veće komercijalizacije.

https://get.pxhere.com/photo/reading-book-sky-star-moon-night-education-hobby-imagination-learn-literature-novel-pastime-reader-sitting-story-woman-female-cartoon-Animated-cartoon-illustration-animation-fictional-character-christmas-eve-fiction-happy-art-1587787.jpg

Međunarodni beogradski sajmu knjiga, regionalno najveća manifestacija posvećena knjizi, svake godine ugosti brojne domaće i inostrane pisce i izdavače, koji na njemu predstavljaju svoja stara izdanja i recentnu produkciju. Tradicionalno najveće interesovanje vlada za dobitnike Ninove i Nobelove nagrade (o čemu smo pisali na Art Box portalu), kao i za autore domaćih i inostranih bestselera, sve više i za javne i popularne ličnosti, tzv. influensere i dr.

Prateći program, objedinjuje promocije, prezentacije, predavanja, okrugle stolove i tribine namenjene stručnoj ali i najširoj publici, balansirajući između literarnog i komercijalnog jer komercijalni izdavači, promotivne akcije i trivijalni naslovi po pravilu zasenjuju (ako govorimo o širem interesovanju, ne o kvalitetu) one s književnom vrednošću. Međutim, ove godine, u programu pod nazivom Sumnjivo lice najavljuju se i razgovori: Od Gutemberga do tik toka novi formati knjiga; Veštačka inteligencija i prevodjenje; Književna kritika na internetu znanje ili amaterizam, nevaspitanje ili sloboda izražavanja?, koji bi, možda, mogli ponuditi i neke odgovore na pitanje iz naslova.

Uprkos svemu, mnogi pisci, izdavači i ljubitelji knjiga i dalje vide Sajam kao priliku da predstave nove knjige, učestvuju u razgovorima ili kupuju naslove po povoljnijim cenama. Ali, ostaju pitanja: Da li je bolje da se čita, pa makar to bile i knjige bez veće (ili ikakve) književne vrednosti ili se ozbiljno treba pozabaviti krizom vrednosti koja je očita i u književnosti, što, istina, nije problem samo na Međunarodnom sajmu knjiga u Beogradu.

Leave a Reply

Your email address will not be published.