TOP 10 REGIONALNIH GITARSKIH BENDOVA (I)

Piše: Dragan Vojvodić //

Savremena muzička scena se često doživljava kao pretežno elektronska – produkt tehnološkog napretka i komjuterizacije koja je, istina, „nepovratno izmenila i sam pristup kreiranju muzike“. Takođe se nepravedno, što, najčešće proizilazi iz nostalgičnog odnosa prema prošlosti, favorizuju muzičke grupe i pojave u drugoj polovini XX veka. Upravo zbog toga ovaj tekst skreće pažnju na recentnu rok scenu, bogatu različitim podžanrovima, koja u svojoj osnovi ima klasičnu instrumentalnu postavu i koja je, podrazumeva se, nastala na tragu sličnih bendova koji su stvarali i delovali pre njih. Tvrdnju da se danas stvara muzika jednako kvalitetna kao i u drugoj polovini prošlog veka, zasnivam na pregledu regionalne muzičke scene i uvidom u vlastitu kolekciju ploča koju sam poslednjih godina često dopunjavao novim naslovima grupa koje svoje albume izdaju za pretežno nezavisne izdavačke kuće na prostoru ex-YU.

U formi TOP 10 izdvajam sledeće grupe:

Daliborovo granje, Hainin, foto DV

DALIBOROVO GRANJE

Grupa Daliborovo granje iz Čakovca u Međumurju je živi dokaz da „svet danas egzistira kao globalno selo“ i da vrhunska umetnost ne nastaje samo u metropolama. Za muziku Daliborovog granja se vezuje čitav spisak muzičkih odrednica kao što su eksperimentalna, psihodelična, progresivna, surf i stoner rock muzika, ali u osnovi Daliborovo granje svira instrumentalnu muziku zasnovanu na fuziji rok muzike i orijentalnog i balkanskog folka. Slušajući  ih nemoguće je izbeći referencu na muziku makedonske grupe Leb i sol zasnovanoj na fuziji rok, džez i etno zvuka.

Grupa kombinuje veliki broj muzičkih uticaja u veoma bogate aranžmane u kojima se naizmenično smenjuju citati balkanskog melosa i prevashodno stoner gitarskih deonica, nakon kojih sledi „međumurski misticizam u obličju psihodeličnog zvuka“. Daliborovo granje svoj prvi, istoimeni album izdaje u vlastitoj produkciji za nezavisnu etiketu Slušaj najglasnije Zdenka Franjića, a širu publiku, van balkanske regije, i kultni status u regiji stiče svojim drugim albumom – Hainin (turski izdajnik) objavljenim 2020. za Dostavu zvuka iz Zagreba i nezavisnu izdavačku kuću Made of Stone Recordings iz Soluna (Grčka).

nemanja, Tarot fank, foto DV

NEMANJA

nemanja je grupa iz Pule nastala kao autorski projekat Luke Šipetića koji insistira da se ime benda piše malim slovom smatrajući da „nije reč ni o osobi niti bendu već o ideji“. Svoju muziku nemanja gradi kao eklektičnu „kombinaciju kambodžanskog psiho roka 60-tih, thai fanka, anatolijskog roka iz 70-tih godina prošlog veka, afro fanka i DUB ritmova“.

Grupa nemanja svoj prvi, istoimeni album objavljuje 2015. godine za nezavisnu etiketu Slušaj najglasnije Zdenka Franjića, prvu stanicu svih budućih uspešnih bendova regije. Sledeća dva albuma – Tarot fank i Cosmic Disco bend objavljuje, što je interesantno, za Ammonite Records iz Beograda.

Bend nemanja postaje prepoznatljiv nakon drugog albuma Tarot Fank koji nam, Luka Šipetić, autor muzike, tekstova i celokupnog koncepta, nudi kao simboličnu interpretaciju njemu važnih tarot karata, dok Cosmic Disco interpretira kao svojevrsni soundtrack poznate knjige Tibetanska knjiga mrtvih uz razna objašnjenja o tranzicijama iz mrtvih u žive i tako redom. Suprotno ovoj ozbiljnoj i, reklo bi se, sumornoj interpretaciji, album nam ipak pruža, bez ikakvog pejorativa, veseliji zvuk – „nostalgično putovanje kroz egzotičan ambijent bliskog i dalekog Istoka“.

Šumovi protiv valova, Šumovi protiv valova, foto DV

ŠUMOVI PROTIV VALOVA

Kao rezultat desetogodišnjeg iskustva izvođenja ambijentalne psiho-rok instrumentalne muzike bend  Šumovi protiv valova 2018. objavljuje svoj prvi, istoimeni album za etiketu PDV, sada već veoma renomiranu u regiji. Ovaj album je specifičan po tome što je snimljen uživo bez ponavljanja i naknadnog dosnimavanja (o tome svedoći i preporuka izdavača štampana na etiketi omota ploče). Takođe, tehnička specifičnost ovog albuma, na čemu insistiraju članovi grupe, jeste da je album snimljen u trostrukoj analognoj tehnologiji. Naime, zvuk je sniman na trake i direktno rezan na vinil bez inaknadne postprodukcije ili masteringa. Zbog svega navedenog doživljaj izvođenja uživo je pojačan bez obzira na povremene programirane inpute.

Iako muziku određujemo kao apstraktnu umetnost, Šumovi protiv valova kao jedinstven post-rok bend u regiji, svojom instrumentalnom muzikom podstiče u nama vizuelizaciju različitih ambijenata, individualne emocije i vremenoplov.

Igralom, Sunovrat, foto DV

IGRALOM

Igralom je tročlana grupa (bubanj, bas i gitara) nastala u Nišu 2015. godine. Neguje mešavinu amerikane (najrazličitiji muzički i kulturni uticaji sa američkog tla) i zapadnoafričke muzike. Posebna specifičnost Igraloma jeste assouf — autentični zapadnoafrički način sviranja u koji je utkana tehnika sviranja lokalnih žičanih instrumenata, kao i američki rok i bluz gitarski zvuk.

Svojim drugim albumom Sunovrat iz 2018, koji su zajedno objavili Ammonite Records iz Beograda i Geenger Records iz Zagreba, Igralom je privukao pažnju muzičke kritike regiona, a pojedini muzički portali album su proglasili najboljim izdanjem u regionu. Za naše podneblje neuobičajene, melodijske i ritmične zvučne kombinacije odlično dopunjuju „poetični tekstovi i nazalno vokalno pevanje Dimitrija Simovića“.

Emphasis, Black.Mother.Earth., foto DV

EMPHASIS

Emphasis je nastao kao i Daliborovo granje u Čakovcu, u Međumurju, što donekle objašnjava njihov psihodeličan i mističan zvuk. Muzika benda se može definisati kao post rok ili post metal, „koji i dalje istražuje muzičko nasleđe metal podžanrova, kao i pristupe van metal konvencija“. Emphasis kreira prevashodno mračnu, intenzivnu atmosferu baziranu na elementima psihodelije, nojsa, progresivne i ambijentalne muzike. Njihove kompozicije su duge, razvijaju ekspanzivan, u isto vreme veoma introspektivan zvuk, progresivno rastu i završavaju se u svojstvenom krešendu. Akcenat je na ambijentu i emociji. Cela muzička konstrukcija se oslanja na gitarske rifove i bubnjeve u kombinaciji sa tipično black metal growl, vrištećim vokalima koji se nameću kao dodatni instrument i koji čitavu atmosferu boje tamnim i katkada morbidnim tonovima.

Iako već dugo prisutni na sceni, poslednjim albumom Black.Mother.Earth. iz 2017, koji su izdali za Geenger Records, u potpunosti uobličavaju vlastiti muzički izraz. Naziv albuma Black.Mother.Earth. engleski je prevod naslova romana hrvatskog autora Kristiana Novaka, koji u originalu glasi Črna mati zemla. Ovaj album je omaž Međumurju iz kog i sam Novak potiče, a taj konceptualni pristup je dodatno pojačan međumurskim ženskim horskim etno pevanjem, koje se pojavljuje u naslovnoj numeri pomenutog albuma. Ta naizgled pitka i poetična atmosfera postepeno kulminira u ekstatičan i katarzičan vrisak praćen najtežim gitarskim rifovima.

Leave a Reply

Your email address will not be published.