Može li biblioteka biti gradska atrakcija

Piše: Ljiljana Maletin Vojvodić //

I u 2025. godini Art Box portal nastavlja sa objavljivanjem tekstova o bibliotekama propitujući šta nam to danas znače knjige i kakva budućnost biblioteke čeka. Danas pišemo o osloanskoj biblioteci Dajhman Bjervika (Deichman Bjørvika) koja je, od kada je 2020. godine smeštena u novu zgradu, jedna od važnih gradskih atrakcija.

Foto: Art Box portal

Biblioteka Dajhman Bjervika najveća je javna biblioteka u Norveškoj. Nalazi se u popularnoj osloanskoj četvrti Bjervika, tik uz more, nedaleko od Opere i Muzeja Edvarda Munka.

Ova biblioteka, s prelepim pogledom na  fjord, koja nudi razne besplatne servise za dr\avljane Norve[ke, imigrante, pa čak i turiste, otvorena je svih sedam dana u nedelji.

Ono što odmah privuče pažnju svakako je njena zgrada. Njen arhitektonski koncept, zasnovan na „velikom, centralnom kontinuiranom prostoru, koji se proteže kroz etaže“, ruši postojeći tradicionalni izgled javnih biblioteka kombinujući betonsku tavanicu koja liči na pčelinje saće, transparentne zidove i staklenu fasadu.

Foto: Art Box portal

Ova šestospratna biblioteka, koja ima multifunkcionalne prostore i raznovrsne kulturlološke sadržaje, prostire se na 13.500 kvadratnih metara. Pored knjiga, kataloga, dnevne štampe i časopisa, posetiocima su dostupne različite aktivnosti zasnovane na korišćenju savremene tehnologije: bioskop, auditorijum, muzička soba, kao i interaktivne video-instalacije na dečijem odeljenju.

U okviru biblioteka nalazi se i suvenirnica, restoran, prostori za arhiviranje i rad.

Foto: Art Box portal

Kao što je uobičajeno za biblioteke u Norveškoj, članstvo je i ovde besplatno, kao i većina usluga.

Biblioteka je otvorena radnim danima od 8 do 22, a vikendom  od 10 do 18 sati. Dnevno je poseti između šest i sedam hiljada ljudi, a tokom vikenda taj broj dostigne i devet hiljada.

Foto: Art Box portal

Biblioteka Dajhman Bjervika, koja je ime dobila po kolekcionaru Karlu Dajhmanu čija kolekcija od 6.000 knjiga datira iz 18. veka, najstarija je javna biblioteka u Norveškoj. U njoj se mogu pronaći knjige poznatih norveških pisaca od Knuta Hamsuna do Karla Uvea Knausgora, kao i knjige na jezicima manjina koje žive u Norveškoj, uključujući naslove na srpskom jeziku, među kojima je — iznenadila sam se kada sam to otkrila — i moja Norveška priča.

Zahvaljujući automatizovanim sistemima knjige se pozajmljuju bez asistencije osoblja a njihova uloga je u velikoj meri savetodavna.

Foto: Art Box portal

Jedna od posebnih atrakcija u ovoj biblioteci je inovativni projekat škotske umetnice Kati Paterson pod nazivom Biblioteka budućnosti.

Reč je o  projektu koji ne samo da čuva literarne vrednosti savremenih autora, već stvara i neprocenjivu povezanost između prošlosti, sadašnjosti i budućnosti književnosti.

Šta to praktično znači?

Biblioteka budućnosti znači da će 100 značajnih književnika/ca današnjice biblioteci priložiti neobjavljene rukopise koji će se čitati tek od 2114. godine.

Projekat uključuje i 1.000 stabala zasađenih u šumi Nordmarka u Oslu 2014. Nakon jednog veka, ova će stabla biti posečena i prerađena u papir. Na tom papiru će biti odštampani rukopisi autora kao što su Margaret Atvud (prva koja je priložila tekst), Dejvid Mičel, Karl Uve Knausgor, Elif Šafrak ili ovogodišnja dobitnica Nobelove nagrade, Han Kang.

Foto: Art Box portal

Biblioteka Dajhman Bjervika nije samo mesto za pozajmljivanje knjiga; ona je svima dostupan centar kulture, okupljanja i kreativnosti u kojoj posetioci (uz novčanu nadoknadu) mogu organizovati čak i privatne događaje, kao što su rođendanske proslave ili projekcije filmova.

 

Čitaoce Art Box portala podsećamo na ciklus tekstova o bibliotekama objavljen na stranicama Art Box portalu

 

Najsevernija biblioteka na planeti

KAKVA NAM JE GRADSKA BIBLIOTEKA POTREBNA

Umetnost u obliku knjige: Biblioteka Mari Lagerkvist

Kakve su nam biblioteke potrebne: Gradska knjižnica u Rijeci

Leave a Reply

Your email address will not be published.