Kategorija: NORDIC BOX

Home NORDIC BOX
Munkov muzej u Oslu. Foto: Art Box portal
Članak

Muzej Edvarda Munka u Oslu

Piše: Ljiljana Maletin Vojvodić // Za neke je Krik, posle Mona Lize, najpoznatija umetnička slika. Protagonist Skrika (norveški naziv dela poznatog po užasnutom čovekovom licu), zapravo je enigmatičan – bez obeležja klase, kulture, bez eksplicitnih rodnih ili etničkih karakteristika, samim tim i univerzalan. Citiran i travestiran u umetnosti, reklamama, crtanim filmovima (Endi Vorhol, Arvid Andreasen,...

Šta stranci znaju Švedskoj?
Članak

Šta stranci znaju Švedskoj?

Piše: Ljiljana Maletin Vojvodić // O pravoj Švedskoj ne znaju stranci ništa. Stranci koji prođu kroz te severne zemlje, brbljaju o njima, ono što su čitali o tim zemljama, a ne ono što su doživeli i videli. Miloš Crnjanski, „Kod Hiperborejaca“ Švedski mentalitet, u zavisnosti od toga ko o njemu govori, možemo iščitavati kao tzv....

Ostrvo Ingmara Bergmana
Članak

Ostrvo Ingmara Bergmana

Piše: Ljiljana Maletin Vojvodić // Preporuka portala Art Box / 50. FEST  Nakon što je prikazan na filmskim festivalima u Kanu, Torontu, Njujorku, Helsinkiju, Rejkjaviku, Torinu, Londonu i drugim festivalima, film „Bergmanovo ostrvo” („Bergman Island“, 2021) je emitovan i na 50. beogradskom FEST-u. Reč je o filmu koji je režirala Mia Hansen-Leve, a glavne uloge...

Umetnik danas − Olafur Elijason
Članak

Umetnik danas − Olafur Elijason

Autorka: Ljiljana Maletin Vojvodić // Pored Bjork, Mum, Sigur Ros i Arnaldura Indridasona, još jedan islandski umetnik − Olafur Elijason (Olafur Elsasson, 1967), već godinama privlači pažnju internacionalne umetničke javnosti. Eliason je predstavljao Dansku na 50. Bijenalu u Veneciji, a njegova in situ svetlosna instalacija, simulacija  sunca, Projekat vreme (Weather project), iz 2003. i dalje je...

E. Karer, Joga
Članak

Mentalno zdravlje kao tema romana Linde Bustrem Knausgor

Autorka: Ljiljana Maletin Vojvodić // Linda Bustrem Knausgor i Emanuel Karer u svojim, romanima „Joga“ i „Oktobarsko dijete“, propituju i problematizuju veoma važnu temu mentalnog zdravlja i lečenje teške depresije i bipolarnog poremećaja elektrokonvulzivnom terapijom.  „Sama sam sa sobom. U gradu u kojem živim nemam prijatelja, a muž me je ostavio”, pripoveda naratorka i protagonistkinja...

Foto_Ljiljana Maletin Vojvodić
Članak

Povratak u Rejkjavik

Autorka: Ljiljana Maletin Vojvodić // Razočaralo me je što atmosfera starog Rejkjavika 101, koja me je, pored Bjork, na Island prvi put dovela pre šesnaest godina, postoji još samo u filmu Baltazara Kormakura. Sa islandskom autentičnosti ovoga puta nije bilo lako doći u dodir. Jer, Island je godinama unazad prestižna turistička destinacija, a centar Rejkjavika...

Čas anatomije i norveški lekarski roman
Članak

Čas anatomije i norveški lekarski roman

Autorka: Maja Rogač Stančević // Granice ironije Kako kaže Jankelevič, ironija „spasava ono što može biti spaseno“, a da li nas zaista može zaštititi od banalnosti sopstvene i tuđe predvidivosti u romanu Poodmaklo Nine Like (Geopoetika 2020) ostaje neodlučiva dilema. Ironija i samoironija kao figure narativne perspektive funkcionišu besprekorno, kreirajući jedan lucidan, duhovit pristup inventaru...

Jedno čitanje romana „Skrik“ Ljiljane Maletin Vojvodić
Članak

Jedno čitanje romana „Skrik“ Ljiljane Maletin Vojvodić

Piše: Aleksandra Mihajlović // Da li ste čuli za Instagram akciju pod nazivom #procitaj_i_prosledi_dalje? Upravo zahvaljujući ovoj heš teg ideji i profilima @knjige_komentari i @knjiga_putuje do književnice Aleksandre Mihajlović je „doputovao” roman SKRIK Ljiljane Maletin Vojvodić koji se našao u širem izboru za Ninovu nagradu za roman 2020. godine. O romanu Skrik Ljiljane Maletin Vojvodić, Aleksandra...

Hiperborejstvo kao sudbina (Ljiljana Maletin Vojvodić, Oni koji jedu sirovo meso, Mediterran Publishing, Novi Sad, 2013)
Članak

Hiperborejstvo kao sudbina (Ljiljana Maletin Vojvodić, Oni koji jedu sirovo meso, Mediterran Publishing, Novi Sad, 2013)

Maja Rogač Stančević // Događaj je kulturološki pojam koji se menja, određen senzibilitetom jedne epohe i brzinom smenjivanja sadržaja u javnom i privatnom prostoru. Ono što danas, i u najskorijoj prošlosti, percipiramo kao događaj, značajno zbivanje, podrazumeva sve jači i jači nadražaj, uslovljen intenzitetom koji otupelo čovečanstvo može da opazi. Događaj strukturiše subjektivno vreme i...